IZ KUTA ZNANOSTI

Istraživanja

U svijetu je do sada realizirano više stotina istraživanja o uspješnosti i efektima primjene mapa uma. Autorski tim obrazovnog programa „Pobjedničko učenje“ izdvaja istraživanje koje je realizirano za potrebe izrade jedne doktorske disertacije u kojoj je autor istraživao utjecaj mapa uma, video prezentacija, interneta i elektronske interaktivne ploče na postignuća učenika u nastavi predmeta Priroda i društvo, uspoređujući ih sa tradicionalnim metodama rada u školi i tradicionalnim nastavnim sredstvima. Efekti djelovanja inovativnih modela organizacija nastave i tehničkih sredstava mjereni su, međusobno uspoređivani i analizirani u tri vremenska razdoblja. Utvrđeno je da su se mape uma pokazale kao najefikasniji inovativni model organizacije nastave i da su učenici njihovom upotrebom najbolje usvojili predviđena znanja, kao i da su imali najbolju trajnost znanja.

Idejni tvorac mapa uma

Tvorac revolucionarne tehnike „mape uma“ je britanski znanstvenik, psiholog, Tony Buzan, stručnjak u području procesa razmišljanja, kreativnosti, inovacija, produktivnosti i autoritet u području načela učenja. Bio je predsjednik  Fondacije za proučavanje mozga, osnivač udruženja The Brain Trust, kluba Brain Clubs i osnivač Mentalnog opismenjavanja. Bio je savjetnik međunarodnim olimpijskim trenerima i sportašima, britanskom veslačkom i šahovskom timu. Bio je počasni  član Instituta za nastavu i razvoj i pokrovitelj Udruženja mladih poduzetnika na Sveučilištu Cambridge i Bristol. Autor i koautor je više od 100 knjiga u području intelektualnog razvoja i teorije i prakse učenja, a njegove su knjige prevedene na više od 50 jezika svijeta. Pružao je konzultantske usluge velikim međunarodnim organizacijama: Microsoft, IBM, Walt Disney, Encyclopaedia Britannica, Barclays International, McLaren Technology, British Telecom, Royal Mail, Goldman Sachs, Oracle, STABILO, BBC, BP, Liechtenstein Global Trust itd.

Početak učenja o mozga 

Kao mlad čovjek, Tony Buzan  bio je zaprepašten što u biblioteci nije uspio pronaći nijednu knjigu o mozgu i tehnikama učenja. To ga je potaknulo da krene s istraživanjem. Bacio je na papir par jednostavnih pitanja

Kako naučiti učiti? Kakva je priroda mog razmišljanja? Koje su najbolje tehnike pamćenja?

Odgovore je našao proučavajući godinama neuro-psihologiju mozga, semantiku i pamćenje. Tako je i postavio osnove i koncept briljantnog razmišljanja i mapiranja uma.

Dostizanje intelektualnih potencijala

Buzan u uvodnoj riječi knjige “Horizonti inteligencija” svojim čitateljima nagovještava sadržaj:

“Tko može odlučiti o nivou inteligencije? Tko je autoritet koji određuje što je inteligencija? Može li se koeficijent inteligencije poboljšati?“

• stvaralačku inteligenciju (crtanjem, sanjarenjem, dizajniranjem predmeta),
• duhovnu inteligenciju (čitanjem, razvijanjem smisla za humor, dobrotvornim radom, oplemenjivanjem duha i oslobađanjem nepotrebnog tereta),
• socijalnu inteligenciju (posjete kazalištu, koncertima klasične glazbe, pohađanje tečaja umjetnosti),
• osjetnu inteligenciju (mirisna iznenađenja čula, masiranje, vježbe očiju),
• seksualnu inteligenciju (eksperimentiranjem, maštanjem, igrama),
• tjelesnu inteligenciju (vježbama, prehranom, ravnotežom),
• numeričku inteligenciju (igre računanja, mnemotehničke igre, tehnike pamćenja).

Polazeći od te istine, formirao je novu tehniku učenja – Mape uma koju danas koristi oko 250 milijuna ljudi. One su u stvari „mapa našeg područja razmišljanja“. Podaci se smještaju u dijagram međusobno povezanih elemenata koji olakšavaju učenje i pamćenje. Ukratko, to su akcije našeg uma u obliku dijagrama, tj. mape.

Najveći korisnik mentalnih vještina je bio Leonardo da Vinci. On je osmislio i formulu za razvoj potpuno funkcionalnog mozga koji će pratiti načela mentalne pismenosti. Njegova načela su sljedeća:

Da bismo napravili mapu uma koristimo ključne riječi. One sažimaju mnoga značenja u što je moguće manju jedinicu. Informacije se ulijevaju u ključnu riječ, a ona se razvija u asocijacije. Ključna riječ mora biti okidač za prisjećanje, a onda treba koristiti imaginacijske i asocijativne vještine memorije: riječi, brojeve, maštu, boje…